Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
192
1.38
6.32
95.13/0.90
192.00
10.82
0.06
12994.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 192
295 ■ 0.99/0.01 ■ 20 ■ 273.2
Best clustering variants
295 0.99/0.01 20 273.2
Danas

godine, kada su ga uvele američke sociološkinje Doroi Miler i Elejn Brodi.

Miler je pisala o „odrasloj deci“ koja su izložena „jedinstvenim stresovima u kojima daleko više daju nego što primaju“.Ko je „sendvič generacija“?To su osobe u 40–60-им godinama, koje se istovremeno bave brigom o maloj deci i staračkim roditeljima .Veliki broj njih takođe ima pune profesionalne obaveze i ograničen vremenski resurs .Prema istraživanju Pew Research-a, otprilike polovini odraslih između 40 i 59 godina starateljstvo obuhvata podršku i roditeljima starijim od 65 i djeci – pa se taj trend nastavlja rasti.Kao u nekoj šali s doktorom, studija objavljena u časopisu Journals of Gerontology donosi i dobre i loše vesti.Dobra vest, kažu istraživači sa University College London i Oksforda, jeste da ljudi rođeni četrdesetih i pedesetih godina žive duže nego njihovi roditelji.Loša vest je da su istovremeno i bolesniji.Analizirajući podatke iz SAD, Velike Britanije i Evrope, studija je pokazala da ljudi u šezdesetim i sedamdesetim godinama imaju više zdravstvenih problema – poput gojaznosti i dijabetesa – nego prethodne generacije.Međutim, loše zdravlje nije nužno posledica dužeg života.Kako kaže glavna autorka studije, Laura Gimeno iz Centra za longitudinalna istraživanja UCL-a: „Uočavamo generacijski pomak u zdravlju, pri čemu mlađe generacije imaju lošije zdravlje nego prethodne u istoj životnoj dobi.“Ova sve veća zdravstvena kriza ima posledice po državu, zdravstveni sistem i društvo u celini – ali posebno pogađa tzv. Danas

Beta

| Izvor: Beta | 21.06.2025 Gojaznostr više nije "tiha epidemija", već "ozbiljan problem javnog zdravstva", ocenila je ministarka zdravstva Hrvatske Irena Hrstić pominjući da prekomernu težinu ima 65 odsto odraslih i trećina dece u Hrvatskoj.Taj problem zahteva hitno i strateško delovanje, poručila je Hrstić na nedavnoj stručnoj konferenciji u Zagrebu o tome.Ukazala je da je to sveprisutan problem, povezan s nizom zdravstvenih rizika.Ministarka je podsetila da je Vlada donela strategiju i Akcioni plan za prevenciju gojaznosti 2024- 2027.

kojim su predviđene mere za sve uzraste."Potrebno je pričati i destigmatizovati prekomernu telesnu težinu i biti fizički aktivan tokom čitavog života: od novorođenčadi, kroz predškolski uzrast, dece u vrtićima i školama kroz proveru normativa ishrane, sve do starosti kroz pojačanje fizičke aktivnosti", poručila je Hrstić.Rezultati preventivnih zdravstvenih pregleda, dodala je, pokazali su da više od 30 odsto pregledanih osoba ima tri osnovna problema: prekomerna telesna težina, povišeni krvni pritisak i povišene masnoće u krvi.Naglasila je i da ulaganje u prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti indirektno utiče na zdravstveni sistem i donosi zdrave godine života.Ministarstvo zdravstva, kako je rekla, odlučilo je da strateški deluje u nekoliko pravaca: od pravilne ishrane i podsticanja fizičke aktivnosti, do obuke i destigmatizacije prekomerne telesne težine, a očekuje i predloge drugih stručnjaka i javnosti. Beta