AMERIČKO Ministarstvo za unutrašnju bezbednost upozorilo je danas na "pojačane pretnje" u Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći mogućnost "sajber napada niskog nivoa" i mogućnosti pojedinačnih fizičkih napada, nakon američkih udara na Iran.
Dim iznad bolnice u Kermanšahu, pogođene 13. juna u počenom izraelskom napadu na IranPoslednjih dana su mnogi Iranci – i u zemlji i u dijaspori – na društvenim mrežama izražavali nezadovoljstvo zbog upadljivog kontrasta u izveštavanju svetskih medija o dve vrlo slične tragedije.Bombardovanje bolnice u Berševi, u Izraelu, dobilo je trenutnu i opsežnu pažnju velikih međunarodnih medija.U međuvremenu, samo nekoliko dana ranije, bolnica u Kermanšahu, u zapadnom Iranu, takođe je bila pogođena u napadu, ali se o tome jedva izveštavalo u svetskim medijima.Ovaj narastajući utisak o neravnopravnosti u priznavanju patnje kod mnogih je izazvao osećaj ignorisanja i obezvređivanja.Postavljeno je i važno pitanje: zašto svet vidi neke tragedije, a neke druge ne?Odgovor se krije ne samo u gepolitici, već i u pristupu, vidljivosti i strateškom upravljanju informacijama.Izrael dobro razume medije.Njegove vladine i vojne institucije razradile su dobro uhodan sistem angažovanja strane štampe.Kad se desi neki krupan incident, strani dopisnici, od kojih je većina već stacionirana u Tel Avivu ili Jerusalimu, momentalno se prebacuju na lice mesta.Tamo im je dozvoljeno da snimaju, postavljaju pitanja i razgovaraju sa žrtvama ili zvaničnicima.Sve je brzo, transparentno i osmišljeno tako da hrani globalni ciklus vesti.Isto ne važi za Pojas Gaze, u kojem Izrael ograničava kretanje unutar teritorije a stranim novinarskim ekipama nije dozvoljeno da uđu kako bi izveštavali o situaciji na terenu.Informativni vakuumIran, s druge strane, ostaje gotovo potpuno zatvoren za strane novinare.Čak i sada, novinarima BBC-ja nisu odobrene vize za izveštavanje iz Teherana.A čak i za iranske reportere unutar zemlje, ograničenja su stroga a cenzura sveobuhvatna.Posle bombardovanja Kermanšaha, prve slike koje su se pojavile bile su šačica zamagljenih, mračnih fotografija nastalih na mobilnim telefonima.Nije bilo konferencija za štampu, niti koordinisanog pristupa medijama, a sasvim sigurno nije bilo izveštavanja uživo sa lica mesta.Ovaj problem zadire dublje i od toga.U Izraelu su uobičajeni, 24-časovni satelitski snimci, slike sa dronova i izveštavanje uživo sa neba Tel Aviva.Iran, za razliku od toga, obitava u informativnom vakuumu, gde većinu snimaka iz unutrašnjosti zemlje prave civili u tajnosti na njihovim telefonima, objavljuju ih preko nestabilne internet veze, a potom se brzo pronalaze da bi bile uklonjene.
Satelitska fotografija Fordova, jednog od tri iranska nukelarna postrojenja koje je gađala američka vojskaAmerika je izvela „uspešno bombardovanje“ tri nuklearna objekta u Iranu i oni su „zbrisani“, objavio je predsednik SAD Donald Tramp u noći između 21. i 22. juna.Izraelci tvrde da su bili u „punoj koordinaciji“ sa SAD u planiranju ovih udara.Teheran je potvrdio napade, ali je negirao da su nuklearna postrojenja uništena.Napadi Amerike znače i značajnu eskalaciju u tekućem ratu Irana i Izraela.Evo šta je poznato o američkom napadu.Šta je Amerika bombardovala i koje je oružje upotrebljeno?Jedna od meta bila je Fordov, postrojenje za obogaćivanje uranijuma skriveno u zabačenom delu Irana, u planini.Ovo postrojenje je od vitalnog značaja za iranske nuklearne ambicije.Za sada nisu poznate pune razmere štete u tom postrojenju.SAD kažu da su pogođena i dva druga nuklearna objekta – u Natanzu i Isfahanu.Skriven u planini južno od Teherana, veruje se da je Fordov dublje pod zemljom nego tunel ispod Lamanša koji povezuje Veliku Britaniju i Francusku.Izraelsko oružje teško da može da dosegne do dubina Fordova ispod površine Zemlje.Smatra se da samo Amerika ima bombu za „razaranje bunkera“, dovoljno snažnu i veliku da uništi Fordov.Ta američka bomba se zove GBU-57 Masivna bombardovačka bomba (MOP).Bomba teži 13.600 kilograma (13,6 tona) i može da prodre kroz oko 18 metara betona ili 61 metar zemlje pre nego što eksplodira, prema rečima stručnjaka.Zbog dubine Fordovih tunela, uspeh MOP-a nije zagarantovan, ali je to jedina bomba koja bi mogla da se približi.Američki mediji izveštavaju da su obe bombe korišćene u napadima.
Od stupanja na dužnost, Tramp je bio daleko od donošenja mira Bliskom istoku, a njegov najnoviji potez mogaop bi da izazove još veći rat u regionu - u kojem je Amerika sada aktivni učesnik.