U svetu u kojem aplikacije za upoznavanje nude beskonačne mogućnosti izbora, a definicije partnerskih odnosa se neprestano menjaju, pitanje da li su ljudi po prirodi monogamni s čini aktuelnijim nego ikada pre.Isto se pita Alina, Rumunka koja živi u Londonu, posle iskustva poliamorije, održavanja više intimnih veza u isto vreme, uz punu saglasnost i znanje svih uključenih strana.„Nedavno sam upoznala nekoga ko je poliamoran i oduvek je bio takav.„Samo sam želela da saznam zašto smo se kao društvo opredelili za monogamiju?”, objašnjava ona.Jedan od načina da razumemo našu evoluciju je proučavanje naših najbližih srodnika među primatima i njihovih reproduktivnih strategija.„Kod gorila, mužjak se pari sa više ženki.„Dakle, potomstvo u grupi gorila potiče od istog mužjaka, ali od različitih ženki”, kaže Kit Opi, evolucioni biolog na Univerzitetu u Bristolu, u Engleskoj.Međutim, takva strategija razmnožavanja nije naročito delotvorna, jer dovodi do visoke stope infanticida, kada odrasle životinje namerno usmrćuju mlade potomke iste vrste, objašnjava Opi.„Infanticid je prilično jeziv aspekt života gorila”, kaže on.„To je kada mužjak gorile ubije mladunčad gorile sa kojima nije u srodstvu, da bi njijhove majke brže bile spremne za oplodnju i da bi on mogao da se pari sa njima.„Ovo verovatno nije evolutivna strategija koju bismo želeli da oponašamo”, dodaje.Ali, kod drugih čovekolikih majmuna koji su bliži ljudima, kao što su šimpanze i bonobo majmuni, ženke su razvile drugačiju evolutivnu taktiku.One se pare sa više mužjaka, čime ih zbunjuju u pogledu očinstva i smanjuju verovatnoću da njihovo potomstvo bude povređeno ili ubijeno.Ljudi su verovatno u početku primenjivali sličnu taktiku, u grupama u kojima su i muškarci i žene imali odnose sa više partnera.
Svaka je iznela svoje mišljenje o ovoj temi.
Sanja Marinković i Jovana Jeremić jednom su imale raspravu u emisiji.